Osnovna škola "Antun Gustav Matoš" Vinkovci

Dana 26. 4. 2016. g. u našoj je školi organiziran integrirani nastavni dan na temu: zemlja/Zemlja.

O Zemlji (planetu) i zemlji (tlu) učilo se na različite načine. 

Prvi su razredi na satu Vjeronauka govorili o čovjeku kao biću od zemlje i za zemlju i to (uz ostalo) putem igre asocijacija. O kalendaru i različitim godišnjim dobima (naglasak je na proljeću!) govorili su na satima Prirode i društva, a neki su učili i kojim se i kakvim alatima obrađuje tlo. Likovna kultura je pružila puno boja jer se govorilo o različitim bojama koje su uočljive na zemlji, a učenici su svoj doživljaj rascvjetane livade dočarali crtajući i bojajući na papiru. Bilo je i onih koji su svoj doživljaj zemlje(njezinu teksturu) prikazali pomoću glinamola.

Drugi su razredi bili jako vrijedni te su sve svoje aktivnosti tijekom sata Prirode i društva usmjerili na temu TLO. Radili su u skupinama. Zadatak je bio da na temelju ponuđenog sadržaja, riješe zadatke na nastavnom listiću i (pomoću fotografija koje su prethodno pripremili) izrade plakat. Svaki plakat je imao svoju temu: Vrste i nastanak tla, Biljke i životinje u tlu, Čovjek i tlo i Eko. Puno se čitalo, rezalo, lijepilo, dogovaralo... ali se na kraju isplatilo. Sat je Hrvatskoga jezika bio u znaku priče (N. M. Kumrić, Proljetna eko priča) koja je istaknula važnost ekologije i ljudskog odnosa prema zemlji i biljkama. Tijekom sata Engleskoga jezika bilo je vrlo veselo jer su učenici (slušajući i pomalo pjevajući pjesmu) naučili kako se biljka razvija iz sjemenke.

Treći su se razredi usmjerili na ratarstvo te su na satu Prirode i društva govorili o biljkama koje ratari uzgajaju na oranicama, kao i o njihovim ostalim poslovima. Lijepo su uklopili i Sat razrednika na prethodnu temu te su se bavili sadnjom paprike kako bi kod učenika što više razvili interes za brigu i očuvanje tla. Nastava je Hrvatskoga jezika prošla u znaku teksta Ivana Antolčića, Moj vrt koji je, nakon interpretacije, dobro poslužio učenicima kao poticaj za samostalan pisani rad. Gdje je zemlja, tu je i životinjski svijet kojeg su crtežima vjerno dočarali učenici na satu Likovne kulture.

O tlu kao jednom od osnovnih životnih uvjeta učili su učenici četvrtih razreda. Osim što su naučili da je crnica najplodnije tlo, sudjelovali su u sadnji biljaka, ali i rješavali zadana pitanja na kvizu. Svoje tek stečeno znanja o upravnom i neupravnom govoru na satu Hrvatskoga jezika, učenici su iskoristili kako bi osmislili (u skupini) igrokaz i to takav da predstavlja razgovor između biljaka i životinja. Na temelju toga su izradili plakat, a (naravno) bilo je i scenskog uprizorenja.  Tijekom Engleskoga jezika se čitalo i pjevalo (The farmer plants the seeds), a Vjeronauk je prošao u znaku promišljanja  povezanosti čovjeka i zemlje, dok se njemački jezik učio putem ekoloških pojmova (pisanjem, crtanjem...)

Matematički su se zadatci u petim razredima rješavali na temelju decimalnih brojeva, vezanih uz pojmove Zemlja (planet) i zemlja (tlo) te ih prikazivali grafički. Kako bi taktilno doživjeli zemlju, učenici su tijekom sata Hrvatskoga jezika prvo uređivali naš školski cvjetnjak (plijevili od korova), zatim kratko (u natuknicama) opisali kakva je zemlja. Slijedila je interpretacija pjesme D. Tadijanovića, Visoka žuta žita (koja obiluje epitetima) te su se tijekom raščlambe teksta učenici upoznali s pojmom epitet. Opisujući doživljaj zemlje u svojim rukama, učenici su (nesvjesno) upotrijebili epitete te su na temelju njih stvarali stihove o zemlji. O kultu Majke Zemlje se govorilo tijekom sata Povijesti putem slikokaza, a tijekom sata Engleskoga jezika raspravljalo se o ekološkim temama (You can save the Earth). I Tjelesna je kultura bila u znaku tla jer se tijekom određenih sportskih aktivnosti objašnjavalo kako čvrsto tlo utječe na tijelo.

Učenici su šestih razreda tijekom sata Hrvatskoga jezika interpretirali pjesmu D. Gervaisa, Moja zemlja kako bi spoznali pjesničku sliku kao slikovni izraz i suodnos zavičajnog govora i zavičajnih tema i motiva te su, uz prikupljene fotografije i samostalne pjesničke uratke, uređivali plakat. Matematika je bila u znaku linearnih jednadžbi s jednom nepoznanicom, ali je nastavni sadržaj bio povezan s primjerima iz svakodnevnog života (tlo). Njemački jezik se temeljio na ekološkim temama. O vrstama tla u Sjevernoj i Južnoj Americi i njihovoj zaštiti se govorilo tijekom sata Geografije. Rasprostranjenost travnjaka i oranica u Republici Hrvatskoj bila je tema Prirode. Cilj je bio da učenici povežu životne uvjete s rasprostranjenošću organizama, travnjaka i oranica i to na temelju opisivanja i primjene mjernih instrumenata za određivanje pojedinih životnih uvjeta. Tijekom Povijesti se raspravljalo o feudalizmu i načinu obrade zemlje te se razvijala svijest o važnosti ekologije. Primijenjeno oblikovanje (dizajn) tema je Likovne kulture; učenici su izrađivali vlastiti rad na temu Zemlja. Osim redovne, i tijekom izborne nastave su se bavili zemljom i to tako da su uređivali školski vrt kako bi razlikovali višegodišnje od jednogodišnjih biljaka i znali ih imenovati.

Zanimljivom su se temom bavili učenici sedmih razreda tijekom sata Povijesti - život u rovovima. Upoznali su se putem slikokaza s načinom života vojnika u rovu tijekom rata. Primjena sustava linearnih jednadžbi s dvjema nepoznanicama na tlo bila je tema sata Matematike. Znanstveni pristup tlu su imali učenici tijekom sata Kemije kada su učili o različitim svojstvima tla i to na temelju ispitivanja tla te su uočavali kemijske reakcije i prikazivali ih jednadžbama. Zvonimir Golob, Kako se piše pjesma o domovini polazni je tekst sata Hrvatskoga jezika tijekom kojeg su učenici prepoznavali različita stilska izražajna sredstva i okušali se u samostalnom pisanju na zadanu temu. Glazbena kultura je omogućila učenicima da se upoznaju sa simfonijskom pjesmom (B. Smetana, Vltava) i da se okušaju u tonskom slikanju.

Nizinska Hrvatska (poljoprivreda i šumarstvo) bila je tema Geografije za učenike osmih razreda. Pjesma Vanje Radauša, Zemlja je crna , masna i plodna lijepo se nadovezala na prethodnu temu te su je učenici tijekom sata Hrvatskoga jezika interpretirali na tematskoj razini, ali i na jezičnoj uočavajući obilježja narječja. Vjeronauk je ukazivao povezanost čovjeka i zemlje na temelju knjige Postanka. Valjak (oplošje i obujam) je tema sata Matematike. Opisati valjak, izračunati oplošje i obujam valjka je bio ishod sata, ali i izračunati koliko je zemlje potrebno staviti u posudu za cvijeće valjkastoga oblika te je na taj način došla do izražaja primijenjenost matematike u svakodnevnom životu.

Bilo je zanimljivo i vrlo poučno.